Univerzalne neznalice i propalice

Ugled novinarske profesije mogao bi se podići samoregulacijom na temeljnoj razini i uvođenjem tečaja sa stručnim ispitom o osnovnim novinarskim načelima o točnom, istinitom, poštenom, uravnoteženom i nepristranom izvješćivanju, ljudskim pravima, novinarskoj etici i medijskom pravu.

Stručni ispit bi bili dužni polagati svi koji se profesionalno ili honorarno bave novinarstvom, a nisu završili studij novinarstva. Slične ispite imaju uglednije profesije. Novinarstvo je otvorena profesija pa se ne može uvjetovati bavljenje novinarstvom završetkom studija novinarstva kao što je medicinski fakultet preduvjet za liječnika, a pravni za odvjetnike, ali pohađanje osnovnog tečaja može.

Svako glasilo bi trebalo imati etičkog povjerenika koji bi ukazivao na propuste i preventivno djelovao kako bi se iskorijenio govor mržnje, uvrede i klevete, a ostala kritičnost utemeljena na činjenicama. Možda zvuči utopijski, ali ako se novinari sami ne prenu i počnu raditi na podizanju ugleda profesije, onda će desetljećima stara sintagma o novinarima kao univerzalnim neznalicama biti pojačana sve češće spominjanom dosjetkom o novinarima kao univerzalnim propalicama.

Detaljnije:

U medijske zakone treba uvrstiti odredbe o samoregulaciji profesije na temeljnoj razini:

Svatko tko javno objavljuje novinarske priloge i za to prima novčanu naknadu, dužan je najkasnije u roku od godinu dana od prvog novčanog primitka za javne objave novinarskih priloga (na osnovi stalnog zaposlenja, ugovora o djelu ili honorarne suradnje s isplatom autorskih honorara) položiti tečaj Osnove novinarstva. Tečaj bi izvodile visokoškolske ustanove, vrijedio bi 3 ECTS boda i sastojao bi se od tematskih cjelina:
1. Osnovna novinarska načela (točno, istinito, pošteno, uravnoteženo i nepristrano izvješćivanje, vjerodostojnost izvora i provjera podataka)..... 6 školskih sati;
2. Ljudska prava ..... 6 školskih sati;
3. Etika i moral ..... 6 školskih sati;
4. Novinarska etika .. 6 školskih sati;
5. Zakonska regulacija medija (zakoni i medijima i Krivični zakon)..... 6 školskih sati.

Vlasnici medija ne bi smjeli angažirati osobe koje ne polože tečaj „Osnove novinarstva“ u zadanom roku i to bi trebalo regulirati u medijskim zakonima.

Trebalo bi dopuniti i Zakon o medijima novim člankom u glavi 4. „Medijska načela i obveze“5, koji bi glasio: „Nakladnik je dužan preventivno djelovati radi sprječavanja moguće štete objavom neetičnih medijskih priloga obveznim uvođenjem povjerenika za etičnost u svako pojedino uredništvo.

Povjerenik za etičnost mora biti stručno obrazovana osoba, s minimumom naobrazbe položenim ispitom iz etike novinarstva na visokoškolskim ustanovama ili drugim oblicima obrazovanja u zemlji ili inozemstvu koji nose najmanje 3 ECTS boda. Povjerenik za etičnost mora javno djelovati u slučajevima kršenja odredaba Kodeksa časti hrvatskih novinara, a nakladnik mora osigurati objavu njegovih zapažanja u glasilu na koje se odnosi.
Povjerenik za etičnost dužan je osmisliti i provesti program stručne izobrazbe sam ili u suradnji s visokoškolskim ustanovama od najmanje 30 školskih sati za novinare i suradnike koji rade taj posao, a nisu položili etiku novinarstva na visokoškolskim ustanovama ili drugim oblicima obrazovanja u zemlji ili inozemstvu koji nose najmanje 3 ECTS boda, a svake 3 godine najmanje jednom i za novinare s novinarskom naobrazbom u trajanju od najmanje 10 školskih sati.

U medijima koji se prodaju ili besplatno dijele u više od pola hrvatskih županija, ili imaju nacionalnu koncesiju za emitiranje programa, ili program emitiraju umreženo u više od pola hrvatskih županija na osnovi regionalnih ili lokalnih koncesija, povjerenik za medije tu dužnost mora obavljati profesionalno kao osnovni i jedini radni zadatak. U lokalnim medijima i svim ostalim osim navedenih u prethodnom stavku, povjerenik za medije može taj posao obavljati uz druge radne zadatke ili biti vanjski suradnik.“

Iste obveze trebalo bi propisati i Zakonom o elektroničkim medijima, Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji i Zakonom o Hini.

Prijedlog za izmjene Kodeksa časti HND-a:

Drugi stavak poglavlja Kodeksa časti hrvatskih novinara naslovljen „Završne odredbe“ glasi: „Uredničkim aktima utvrđuje se i odgovornost u svezi provođenja Kodeksa za novinare koji nisu članovi Hrvatskoga novinarskog društva, a odnosi se to na autora i urednika svakoga objavljenog teksta, bez obzira na to bio on član uredništva, slobodni novinar ili vanjski suradnik.“

U tome stavku treba promijeniti i dopuniti napomenu navedenu na kraju u novu koja bi glasila: „…bez obzira na to bio on član uredništva, slobodni novinar, vanjski suradnik ili čitatelj.“

Ova dopuna bi uključila i autore velikoga broja čitateljskih objava koji ne spadaju u vanjske suradnike u uobičajenom smislu, jer njih angažira uredništvo uz honorar ili bez njega, a čitatelji se javljaju sami. Tako bi i uredništva dobila obvezu uređivanja čitateljskih objava te novinarskih ili suradničkih priloga u skladu s etičkim načelima.